Opasnosti koje nosi dugotrajno sjedenje

Opasnosti koje nosi dugotrajno sjedenje

  • Autor objave:

Dugotrajno i neprekidno sjedenje predstavlja ozbiljan rizik za razvoj različitih zdravstvenih stanja. U prošlosti je to bio problem starijih, nemoćnih, osoba s invaliditetom i slabijom pokretljivošću. No u današnje vrijeme, kada svakodnevicom dominira sjedilački način život, u riziku su sve generacije – od najmlađih do najstarijih.

Prvi simptomi koji se javljaju kod dugotrajnog sjedenja su ukočenost (najprije počinje u predjelu  vrata i ramena), pogrbljenost lošije držanje tijelaslabost ili bolovi u mišićima i zglobovimaumorotežana usredotočenost i drugo.

Computer, Female, Girl, Isolated, Laptop

Dugotrajno sjedenje predstavlja veliki rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Mirovanjem cirkulacija postaje slabija, tijelo sagorijeva manje masnih kiselina, koje se onda talože u krvnim žilama. Krni tlak polako raste, a dugoročni efekt na arterije je i hipertenzija. Vene na nogama s vremenom postaju proširene, a takvo stanje kod nekih osjetljivijih pojedinama može dovesti do nastavka venske tromboze.  Posljedice osjeća i lokomotorni sustav.  Muskulatura slabi, javljaju se bolovi u leđima i vratu, kosti također slabe i ponekad postaju lomljivije. To može dugoročno pogodovati nastanku osteoporoze. Ni probavni sustav nije pošteđen – probava postaje lošija, metabolizam sporiji. Posljedica toga je nakupljanje viška kilograma koje može dovesti u stanje pretilosti, a ponekad i do nastanka dijabetesa. Sve ove promjene utječu i na psihički aspekt života – od sniženijeg raspoloženjaaksioznosti, pa sve do pravih depresivnih stanja.

Uslijed nekretanja opada naša motivacija za umni rad te sposobnost učenja, zapamćivanja i zaključivanja. Općenito se osjećamo lošije, a lošije i spavamo.

Osobama koje su prisiljene provesti šest ili više sati dnevno sjedeći, preporučamo pauze kad god su u prilici, najmanje svakih sat vremena. Prekidanje sjedenja na par minuta doprinijet će zdravlju, kako psihičkom tako i fizičkom. Više kretanja, manje posjeta liječniku.  

Silhouette, Dancing, Jumping, People

Razvoj bolesti uzrokovanih sjedenjem možemo prevenirati jedino kretanjem. Pri tom je važno istaknuti da nije riječ o tjelovježbi koju ćemo prakticirati jednom dnevno (čak i ako je intenzivna), a preostali dio dana nastaviti sa sjedilačkim načinom života. Našem tijelu treba kretanje kroz cijeli dan. Sjedenje bi trebali prekidati pauzama u kojima se rastežemo, istežemo, protežemo, krećemo, uključujući i ruke i noge. Znanstveno je dokazano da su višekratne (znači više puta tijekom dana), petminutne, lagane vježbe jednako korisne ili čak korisnije nego one dugotrajnije i intenzivnije.

Dok sjedimo trebamo posebno paziti na držanje tijela: leđa trebaju biti ispravna, noge pod kutom od 90°, ekran u visini očiju,  kako ne bismo krivili vrat i kralješnicu. Tko ima mogućnosti može povremeno sjesti na pilates loptu umjesto stolice, a preporuča se i povremeni rad za visokim stolom, stojeći.

Ne zaboravite: lakše je spriječiti nego liječiti.

Lorena Bosna dr. med.