Savjeti za nošenje sa strahom od COVID-a

Savjeti za nošenje sa strahom od COVID-a

  • Autor objave:

Bliži se godina dana od pojave prvog slučaja u gradu Wuhanu, u prosincu 2019. godine. Od tada do danas pandemija uzrokovana novim koronavirusom postala je sveprisutni, globalni problem. Nakon prvotnog šoka, uvođenja strogih mjera i lock down-ova širom svijeta, ljeto je proteklo u manje napetom ozračju i osjećaju da pandemija popušta svoj čvrsti zagrljaj. Polako smo vraćali svoje živote na stari kolosijek, uz neke „novo-normalne“ promjene i navike.

S dolaskom jeseni dolazi do strelovitog porasta broja oboljelih širom svijeta. Obzirom na moguće ishode infekcije koronavirusom razumljiv je i povratak zatišjem uspavanih osjećaja: straha od smrti i patnje, od gubitka bližnjih, separacije, marginalizacije, stigmatizacije, nesigurnosti i neizvjesnosti.

Coronavirus, Mask, Woman, Portrait, Girl

Navedenome smo svjedočili u našem susjedstvu, u Italiji, za kolapsa njihovog zdravstvenog sustava kad je značajno umanjena mogućnost zbrinjavanja oboljelih s težim simptomima i njihovo preživljavanje. Koronavirus ima visoki epidemijski potencijal i još je uvijek predmet istraživanja, za njega ne postoji specifičan, dokazano učinkovit lijek niti cjepivo.

Stoga je strah kao prirodna reakcija u ovoj situaciji posve razumljiva. Prethodna iskustva pokazala su da  između 25 i 30% osoba izloženih nekom traumatskom događaju razvije psihopatološke simptome, u vrijeme samog događaja ili neposredno nakon njega. U pozadini tih simptoma je strah vezan uz suočavanje s opasnošću od zaraze i promjene načina života (separacije, stigmatizacije, marginalizacije, moguće patnje…). U najvećem broju radi se o simptomima anksioznosti i depresivnosti, česte su smetnje koncentracije i pažnjeiritabilnostnesanica ili povećana potreba za snomdezorganiziranostglavoboljeporemećaj apetita i drugo. Tu su i brige zbog posljedica pandemije na gospodarskom, društvenom, obiteljskom, pa i obrazovnom planu.

Coronavirus, Covid, Covid-19, Corona

U ovoj fazi najvažnija je pravodobna psihološka podrška i pomoć. Osobu koja razvije spomenute simptome treba pratiti i procijeniti rizik od razvoja mentalnog poremećaja te prema potrebi sugerirati stručnu psihološku odnosno psihijatrijsku skrb. Mentalno je zdravlje važna karika ukupnosti zdravlja i treba mu posvetiti dužnu pažnju.

Doživljaj straha vrlo je individualan i ovisi osobnom doživljaju opasnosti. Prirodno osjetljive,  anksiozne osobe teže se snalaze u stresnim situacijama ili lošije reagiraju na njih.

Mentalno zdravlje u situaciji pandemije možemo sačuvati prakticiranjem sljedećeg:

  • izbjegavanjem stalnog praćenja vijesti i statistika jer to produbljuje osjećaj uznemirenosti,
  • slušanjem savjeta i preporuka struke i mišljenja utemeljenih na činjenicama i aktualnim spoznajama te izbjegavanjem onih kojima se potiču panika i strah,
  • poklanjanjem povjerenja stručnjacima i pouzdanjem u pozitivan ishod,
  • redovitim održavanjem socijalnih kontakata putem telefona, računala, društvenih mreža (radi održavanja socijalne distance, a  umanjivanja negativnih aspekata fizičke odvojenosti),
  • usmjeravanjem psihe na sve ono što možemo umjesto na ono što trenutno ne možemo prakticirati,
  • organizacijom dnevnih aktivnosti (planiranjem, kvalitetnim i svrsishodnim provođenjem vremena),
  • prakticiranjem kretanja ili tjelovježbe barem pola sat do sat vremena dnevno (ovisno o dobi, prilikama, mogućnostima i dr.),
  • prakticiranjem onih aktivnosti koje nas smiruju i u kojima uživamo,
  • zdravom, uravnoteženom prehranom,
  • odlascima na spavanje i buđenjem u isto vrijeme,
  • provjetravanjem prostora u kojima boravimo i vlaženjem prostora u vrijeme hladnijih mjeseci kad je zbog grijanja zrak u prostorima suši,
  • dijeljenjem svojih osjećaja s bližnjima (članovima obitelji) ili s bliskim osobama (prijateljima),
  • pojačanom brigom o sebi (raditi stvari koje nas pune pozitivom i opuštaju),
  • ohrabrivanjem drugih, širenjem pozitivnog ozračja i nade u skori prolazak pandemije, kao protutežom ozračju straha, nesigurnosti i neizvjesnosti;  
Thumb, High, Like, Corona, Hand, Glove

Prirodno je doživjeti različite emocije u ovakvim okolnostima. Pri tome valja imati na da su povremena uznemirenost, osjećaj nesigurnosti, ljutnja, zbunjenost, strah i druge emocije  normalne ljudske reakcije koje prirodno dolaze kad slušamo vijesti i razmišljamo o opasnostima koje se povezuju s koronavirusom.

Strah do određene mjere ima pozitivnu, zaštitnu ulogu. Čini nas opreznijima, ali i spremnijima za suočavanje s nečim što percipiramo kao opasnost. Time i spremnijima da zaštitimo svoje i zdravlje svojih bližnjih.

Važno je da tih osjećaja budemo svjesni i da upravljamo njima, a ne da im dozvolimo da oni upravljaju nama i našim životima.

B. Šimleša lijepo je poručio na društvenim mrežama: „”Držite fizičku distancu, ali nemojte emocionalnu. Treba nam osjećaj povezanosti s drugima jer u nama stvara osjećaj sigurnosti i zaštićenosti. Iskoristite svaku priliku za bliskost.“

I ovo će proći…