Šetnja je započela ispred Hrvatskog doma, odakle su se sudionici uputili kroz središte grada, nastavili preko gradske tržnice, zatim Moslavačkom ulicom, te se vratili u Ulicu Vladimira Nazora. Laganim tempom i u ugodnoj atmosferi, članovi su simbolično istaknuli važnost redovite tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja.

Druženje je završilo uz kavu i razgovor u Caffe baru Mystic, gdje su sudionici razmijenili iskustva i još jednom naglasili važnost zajedništva i podrške među osobama koje žive s dijabetesom.

Ova tradicionalna šetnja još je jednom pokazala da i mala, svakodnevna aktivnost može biti snažna poruka o brizi za zdravlje i prevenciji bolesti.

Objava Dijabetička udruga Garešnica obilježila Svjetski dan šećerne bolesti – 14. studenoga 2025. pojavila se prvi puta na DUG.HR.

Tema predavanja bila je: pravilna prehrana, uravnotežen unos namirnica i savjeti za zdrav i uravnotežen stil života — s posebnim naglaskom na prevenciju šećerne bolesti i očuvanje općeg zdravlja. Sudionici su kroz interaktivnu raspravu dobili konkretne primjere zdravih obroka, savjete za prilagodbu prehrane svakodnevici i preporuke za održavanje stabilne razine šećera u krvi.

Predavanje je okupilo zainteresirane građane i članove Udruge — uz vrlo dobru posjećenost i aktivno sudjelovanje publike. Sudionici su izrazili zadovoljstvo jasnoćom izlaganja, razumljivošću savjeta i praktičnošću informacija.

Ovaj događaj dodatno jača misiju Udruge: promicanje zdravih životnih navika, edukaciju stanovništva i podršku osobama s dijabetesom ili u riziku. Predavanje u Natura2000 pokazuje da interesa za edukaciju i prevenciju ima — te da je Udruga spremna omogućiti kvalitetna stručna predavanja i za širu zajednicu.

Objava Predavanje o zdravoj prehrani – Darko Novalić pojavila se prvi puta na DUG.HR.

Događaju su nazočili Ivan Klanac, dopredsjednik Hrvatski savez dijabetičkih udruga, zatim Marijo Klement, zamjenik župana Virovitičko-podravska županija, te Milan Babac, gradonačelnik Orahovice.

Četvrt stoljeća rada i borbe protiv dijabetesa

Predsjednica Udruge Dragica Kelava u uvodnom je obraćanju podsjetila na osnivanje Udruge, istaknuvši kako su je osnovali dr. Marijana Peček Vidaković i prvi predsjednik Veseljko Domjanović, zajedno s članovima Inicijativnog odbora, s ciljem pomoći oboljelima, prevencije i edukacije zdravog stanovništva o opasnostima dijabetesa.

Posebno se prisjetila svih dosadašnjih predsjednika i njihovog doprinosa, naglasivši kontinuitet rada unatoč brojnim životnim izazovima, te istaknula kako joj je čast preuzeti ovu odgovornu dužnost. Susreti „Slatki na Papuku“, kako je rekla, danas su simbol zajedništva, podrške i nade.

Podrška lokalne i regionalne zajednice

Gradonačelnik Milan Babac pohvalio je dugogodišnji rad Udruge te zahvalio na neprocjenjivom doprinosu zdravlju građana Orahovice.

Zamjenik župana Marijo Klement naglasio je važnost prevencije i ranog otkrivanja dijabetesa, istaknuvši kako županija kontinuirano prati i podržava rad udruga koje brinu o zdravlju ljudi.

Dopredsjednik Saveza Ivan Klanac izrazio je zadovoljstvo sudjelovanjem na susretima koji, kako je rekao, predstavljaju istinsko nacionalno okupljanje dijabetičara, s jasnim ciljem edukacije, razmjene iskustava i međusobne podrške.

Edukacija, prevencija i druženje

Nakon svečanog otvorenja održano je stručno predavanje na temu „Prevencija nastanka dijabetičkog stopala“, koje su održale djelatnice KBC Osijek – Nevenka Kovačić, Biljana Lošić i sestre Odjela za endokrinologiju. U sklopu predavanja predstavljena je i odgovarajuća ortopedska obuća te mogućnosti ostvarivanja prava na nabavu putem HZZO-a.

Sudionicima je omogućena kontrola šećera u krvi i krvnog tlaka, a u suradnji s UHBDDR Duga Međa organizirane su i sportske igre – viseća kuglana i bacanje potkove.

Uz pjesmu, ples i glazbenu pratnju orahovačkog glazbenika Matija Rister, sudionici su se opustili i uživali u prirodnim ljepotama Papuka i orahovačkog Jezera, koje su mnogi s pravom nazvali – najboljom terapijom.

Ovakvi susreti još jednom potvrđuju koliko su zajedništvo, edukacija i podrška važni u svakodnevnoj borbi s dijabetesom te koliko udruga i lokalna zajednica mogu učiniti zajedno za zdraviji i kvalitetniji život svojih članova.

Objava Susreti dijabetičara „Slatki na Papuku“ – 25 godina zajedništva, podrške i prevencije pojavila se prvi puta na DUG.HR.

Regulacija stresa intenzivan je integrativni proces osposobljavanja organizma za suočavanje s poremećenom homeostazom. Bitna sastavnica tog vrlo kompleksnog odgovora vezan je uz hormone. Kortizol nazivamo hormonom stresa. Izlučuje ga kora nadbubrežne žlijezde.
U stanju stresa pokreću se različiti mehanizmi u našem tijelu. Dolazi do brojnih organskih promjena u različitim sustavima našeg tijela od kojih se najprije pokazuju funkcionalne promjene koje, u slučaju dugoročnog izlaganja stresu, mogu dovesti do bolesti.

Način na koji se osoba nosi sa stresom pod utjecajem je genetike, iskustva i ponašanja. 

Reakcija na stres (i stresore) nije nužno uvijek biti negativna, stres može imati i pozitivan učinak na organizam te izazvati bolju prilagodbu ili adaptaciju. Negativne posljedice izloženosti stresu mogu uzrokovati lošu adaptaciju i bolest. Dosadašnja su istraživanja potvrdila direktan utjecaj stresa na rizik pojavljivanja psihosomatskih simptoma.

Aktualna situacija neizvjesna je i nesigurna, praćena lošim predviđanjima vezano za situaciju u ekonomiji i gospodarstvu, što pridonosi generiranju stresa.

Generirani kronični stres plodno je tlo za razvoj psihičkih i tjelesnih bolesti. Na percepciju stresa utječe naša osobnost, vjerovanja, očekivanja, mogućnost kontrole, razina samopouzdanja i samopoštovanja.

Niz čimbenika utječe na razvoj bolesti. To su: naslijeđene osobine, odrastanje, stresogeni životni događaji, podrška okoline, socijalna i kulturalna obilježja, životna sredina, psihološki mehanizmi obrane. 

Brojna istraživanja pokazala su da stres nastaje kao interakcijom uzročnika stresa, opažanja i interpretacije događaja te sposobnosti za nošenje sa stresom.

Pod psihosomatskom bolešću podrazumijevamo stanje u kojem, uslijed djelovanja psiholoških faktora (stresa), dolazi do trajnog oštećenja organa i tkiva. Do tih oštećenja može doći u različitim organskim sustavima i uzrokovati bolesti. To može biti kardiovaskularni sustav endokrini sustav, gastrointestinalni sustav, respiratorni sustav, koža, koštani sustav.

Slijedom svega navedenog želimo naglasiti neodvojivost i međuovisnost fizičkog i psihičkog zdravlja te nužnost brige o oboma. Stres je dio života i s određenom količinom stresora moramo se naučiti nositi. Najbolji način za nošenje sa stresom prakticiranje je zdravih životnih navika i strategija za nošenje sa stresom. Isto tako, moramo biti u kontaktu sami sa sobom, osjetiti kad je naš spremnik za nošenje sa stresom pun i – stati.

Objava Što stres čini našem tijelu? pojavila se prvi puta na DUG.HR.

Neke krajnje jednostavne navike mogu značajno doprinijeti boljem osjećaju i većem zadovoljstvu životom i djelovati poticajno na usvajanje drugih.

Pronađite svoju formulu i svoj tempo. Možete krenuti s pet minuta tjelovježbe, šalicom čaja dnevno, redovitim noćnim odmorom i kratkim odmorom tijekom dana.

Možda se iznenadite…

Objava Dobre navike – dobar život pojavila se prvi puta na DUG.HR.

Boravak u prirodi značajno smanjuje razinu hormona stresa u tijelu i ublažava simptome anksioznosti i depresije, potiče kemijske reakcije u našem tijelu zbog kojih se počinjemo osjećati dobro, zadovoljno, energizirano (ispuštanje tzv. hormona sreće, odgovornih za dobre i pozitivne osjećaje, endokanabinoida, dopamina, oksitocina, endorfina, neuroprijenosnika GABA, serotonina, adrenalina).
Uz to, boravak na otvorenom omogućit će opskrbu tijela neophodnom količinom vitamina D (osigurava normalno funkcioniranje mozga, smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, potiče imunitet, štiti od dijabetesa), snažnog antioksidansa. Zapravo je riječ o hormonu koji je našem organizmu neophodan u svim životnim fazama, a osobito je važan tijekom rasta i razvoja kad doprinosi normalnom rastu i razvoju kostiju te normalnoj funkciji imunološkog sustava.

Potrebno je relativno malo vremena provesti u prirodi da bismo osjetili dobrobiti (već će i 20-ak minuta značiti puno).
Posebno je važno izdvojiti vrijeme za boravak u prirodi u životnim razdobljima kad smo pod stresom i živimo ubrzano. Premda zvuči nelogično (mnogi će reći „Gdje da nađem vrijeme?“) riječ je o ključnoj promjeni koja privlači i potiče druge pozitivne promjene. Stvar je ovakva: ne nađemo li vremena za sebe riskiramo ozbiljne tegobe sa zdravljem, fizičkim i psihičkim. Boravak u prirodi jača naš imunološki sustav i osnažuje nas za podnošenje pritisaka/stresa svakodnevnog života. 

Sam boravak u prirodi blagotvoran je, ako smo pri tome još i aktivni – to je dodatni plus!
Malo brži hod, par vježbi istezanja, pravilno disanje, prisutnost i za 20-ak minuta osjetit ćemo se značajno bolje nego da smo popili šalicu kave (ili čaja) ili neki energetski napitak. I učinci će biti dugotrajniji.
Možda još i napomena kako je aktivan boravak u prirodi više nego dobar za održavanje optimalne tjelesne težine.

Uspijemo li u sve to uključiti i djecu – bingo!

Objava Boravak u prirodi pojavila se prvi puta na DUG.HR.

Navedenome smo svjedočili u našem susjedstvu, u Italiji, za kolapsa njihovog zdravstvenog sustava kad je značajno umanjena mogućnost zbrinjavanja oboljelih s težim simptomima i njihovo preživljavanje. Koronavirus ima visoki epidemijski potencijal i još je uvijek predmet istraživanja, za njega ne postoji specifičan, dokazano učinkovit lijek niti cjepivo.

Stoga je strah kao prirodna reakcija u ovoj situaciji posve razumljiva. Prethodna iskustva pokazala su da  između 25 i 30% osoba izloženih nekom traumatskom događaju razvije psihopatološke simptome, u vrijeme samog događaja ili neposredno nakon njega. U pozadini tih simptoma je strah vezan uz suočavanje s opasnošću od zaraze i promjene načina života (separacije, stigmatizacije, marginalizacije, moguće patnje…). U najvećem broju radi se o simptomima anksioznosti i depresivnosti, česte su smetnje koncentracije i pažnje, iritabilnost, nesanica ili povećana potreba za snom, dezorganiziranost, glavobolje, poremećaj apetita i drugo. Tu su i brige zbog posljedica pandemije na gospodarskom, društvenom, obiteljskom, pa i obrazovnom planu.

U ovoj fazi najvažnija je pravodobna psihološka podrška i pomoć. Osobu koja razvije spomenute simptome treba pratiti i procijeniti rizik od razvoja mentalnog poremećaja te prema potrebi sugerirati stručnu psihološku odnosno psihijatrijsku skrb. Mentalno je zdravlje važna karika ukupnosti zdravlja i treba mu posvetiti dužnu pažnju.

Doživljaj straha vrlo je individualan i ovisi osobnom doživljaju opasnosti. Prirodno osjetljive,  anksiozne osobe teže se snalaze u stresnim situacijama ili lošije reagiraju na njih.

Mentalno zdravlje u situaciji pandemije možemo sačuvati prakticiranjem sljedećeg:

• izbjegavanjem stalnog praćenja vijesti i statistika jer to produbljuje osjećaj uznemirenosti,
• slušanjem savjeta i preporuka struke i mišljenja utemeljenih na činjenicama i aktualnim spoznajama te izbjegavanjem onih kojima se potiču panika i strah,
• poklanjanjem povjerenja stručnjacima i pouzdanjem u pozitivan ishod,
• redovitim održavanjem socijalnih kontakata putem telefona, računala, društvenih mreža (radi održavanja socijalne distance, a  umanjivanja negativnih aspekata fizičke odvojenosti),
• usmjeravanjem psihe na sve ono što možemo umjesto na ono što trenutno ne možemo prakticirati,
• organizacijom dnevnih aktivnosti (planiranjem, kvalitetnim i svrsishodnim provođenjem vremena),
• prakticiranjem kretanja ili tjelovježbe barem pola sat do sat vremena dnevno (ovisno o dobi, prilikama, mogućnostima i dr.),
• prakticiranjem onih aktivnosti koje nas smiruju i u kojima uživamo,
• zdravom, uravnoteženom prehranom,
• odlascima na spavanje i buđenjem u isto vrijeme,
• provjetravanjem prostora u kojima boravimo i vlaženjem prostora u vrijeme hladnijih mjeseci kad je zbog grijanja zrak u prostorima suši,
• dijeljenjem svojih osjećaja s bližnjima (članovima obitelji) ili s bliskim osobama (prijateljima),
• pojačanom brigom o sebi (raditi stvari koje nas pune pozitivom i opuštaju),
• ohrabrivanjem drugih, širenjem pozitivnog ozračja i nade u skori prolazak pandemije, kao protutežom ozračju straha, nesigurnosti i neizvjesnosti;  

Prirodno je doživjeti različite emocije u ovakvim okolnostima. Pri tome valja imati na da su povremena uznemirenost, osjećaj nesigurnosti, ljutnja, zbunjenost, strah i druge emocije  normalne ljudske reakcije koje prirodno dolaze kad slušamo vijesti i razmišljamo o opasnostima koje se povezuju s koronavirusom.

Strah do određene mjere ima pozitivnu, zaštitnu ulogu. Čini nas opreznijima, ali i spremnijima za suočavanje s nečim što percipiramo kao opasnost. Time i spremnijima da zaštitimo svoje i zdravlje svojih bližnjih.

Važno je da tih osjećaja budemo svjesni i da upravljamo njima, a ne da im dozvolimo da oni upravljaju nama i našim životima.

B. Šimleša lijepo je poručio na društvenim mrežama: „”Držite fizičku distancu, ali nemojte emocionalnu. Treba nam osjećaj povezanosti s drugima jer u nama stvara osjećaj sigurnosti i zaštićenosti. Iskoristite svaku priliku za bliskost.“

I ovo će proći…

Objava Savjeti za nošenje sa strahom od COVID-a pojavila se prvi puta na DUG.HR.

Posebno zahvaljujemo gđi Veroniki Prhal na podršci tijekom akcije i dobroj organizaciji i promociji akcije među građanima Lipika.

U sklopu akcije građanima su podijeljene jabuke kao simbol zdravlja i zdrave prehrane koju promoviramo ovim projektom. Zdravi životni izbori i njihovo prakticiranje najbolja su prevencija bolesti i briga za zdravlje.

Građani su se odazvali u lijepom broju, a akcija je održana uz pridržavanje preporuka Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu, vezano uz aktualnu pandemiju COVID-19.

II tijekom ove akcije osjetili smo potrebu naših građana, posebno starije životne dobi, da se s njima razgovara, da ih se čuje. Naši su članovi odradili dobar posao. Bilo je ozbiljnih razgovora, ali bilo je i smijeha. Smijeh je – lijek. Razgovor također liječi.

Akciju je popratio Compas, lipički i pakrački mjesečnik.

Objava Akciju mjerenja vrijednosti tlaka i šećera – Lipik pojavila se prvi puta na DUG.HR.

Mnogi muškarci s otkrivenom erektilnom disfunkcijom tek naknadno doznaju da boluju od dijabetesa. Za one koji imaju postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, seksualna disfunkcija može biti jedan od simptoma, upozorenje koje ukazuje na oštećenje živaca, krvnih žila, razine hormona.

Još uvijek je to područje nedovoljno istraženo, no,  stručnjaci se slažu u sljedećem:

• dugoročno povišena razina šećera u krvi u pozadini je mnogih seksualnih poteškoća s kojima se ljudi susreću,
• nizak libido (seksualna želja) puno češće zahvaća oboljele od dijabetesa, osobito one koji slabo kontroliraju šećer u krvi,
• muškarci oboljeli od dijabetesa, najčešće tipa 2, te oni s prekomjernom tjelesnom masom imaju dvostruko veći rizik od preniskih razina testosterona (što se može promijeniti jednostavnom terapijom nadoknađivanja tog hormona),
• oštećenja krvožilja onemogućava normalan protok krvi u penis pa oboljeli od dijabetesa mogu imati problem postizanja erekcije,
• oštećenja živaca mogu dovesti i do vaginalne suhoće (koja je dvostruko češća kod žena oboljelih od dijabetesa), za što je „krivac“ manjak estrogena (pa se terapija sastoji od nadoknađivanja estrogena),
• osobe s dijabetesom teže postižu orgazam jer u postizanju istog veliku ulogu ima obilna opskrba krvlju i hormonalna ravnoteža,
• muškarci s dijabetesom imaju povećani rizik od razvoja Peyronijeve bolesti – stanja u kojem ožiljno tkivo u penisu uzrokuje zavinutu i bolnu erekciju te otežanu i bolnu penetraciju.
• žene oboljele od dijabetesa sklonije su mokraćnim infekcijama i gljivičnim vaginalnim oboljenjima što također može doprinijeti bolnim intimnim odnosima;

Treba imati u vidu i sljedeće:

• pušenje je često povezano sa seksualnim problemima,
• psihička komponenta jako je važna jer stres, želja za samokontrolom, perfekcionizam, napetost, nesigurnost i drugi problemi emocionalne prirode u značajnoj mjeri doprinose nemogućnosti opuštanja, uzbuđenja, postizanja orgazma,
• kod seksualnih problema poželjno je uključiti liječnika specijalista seksualne medicine ili psihoterapeuta,
• mogući uzrok problema treba potražiti i u ormariću s lijekovima jer neki antidepresivi, lijekovi za snižavanje tlaka i dr.  također mogu dovesti do problema (u tom slučaju treba se obratiti za pomoć liječniku obiteljske medicine);

Od velike važnosti je potražiti stručnu pomoć i mijenjati životne navike. Vježbamo li redovito, smanjimo li stres, hranimo li se zdravo i bolest držimo pod kontrolom doprinijet ćemo općem i seksualnom zdravlju te uspješno održavati psihofizički ravnotežu.

Probleme i strahove valja, osim sa liječnikom, podijeliti i s partnerom/icom. Problem se počne doimati manjim kada se podijeli s nekim bliskim/ nekim kome vjerujemo, a zdrav seksualni odnos i muškarcu i ženi omogućava ugodu i zadovoljstvo, zdravlje i bliskost.    

Sve navedene poteškoće u nekoj mjeri mogu se popraviti i poboljšati primjerenom terapijom.
Bitno je da pokušamo odbaciti nelagodu i suočimo se aktivno sa problemom koji vam narušava kvalitetu života.

Lorena Bosnar dr. med.

Objava Šećerna bolest i seksualni život pojavila se prvi puta na DUG.HR.

Odazvavši se u velikom broju građani Grubišnog Polja i okolice i zamjenik gradonačelnika Zlatko Pavičić podržali se Akciju. Posebno smo zahvalni medicinskoj sestri, Marini Ditrih koja je nesebično darovala svoje slobodno vrijeme i volonterski se priključila našoj akciji nastojeći i na taj način biti tu za svoje sugrađane.

Članovi Centra Krugovi i članovi Udruge osoba s invaliditetom Grubišno Polje uz podršku Grada, organizirali su Akciju mjerenja tlaka i šećera, uz pridržavanje epidemioloških mjera i preporuka.

Ovom smo akcijom građanima omogućili obavljanje kratke provjere zdravstvenog statusa i podsjetili ih na važnost aktivne brige o zdravlju i redovitih kontrola, posebno vrijednosti krvnog tlaka i šećera u krvi.

Prisutnim građanima podijeljene su domaće jabuke kao simbol zdravlja, zdravih životnih izbora i zdrave hrane.

Akciju je popratio novinar Radio Grubišno Polje.

Objava Akcija mjerenja tlaka i šećera u Grubišnom Polju pojavila se prvi puta na DUG.HR.